Tajna Krpen kralja

Kategorija: Javna ustanova u kulturi "Hrvatski dom Vukovar"

Dječje kazalište Branka Mihaljevića iz Osijeka u četvrtak i petak, 29. i 30. rujna 2011. triput će izvesti "Tajnu Krpen kralja", predstavu nastalu u koprodukciji sa Scenom Martin Javne ustanove u kulturi Hrvatski dom Vukovar koja je svoju osječku premijeru imala u travnju, a vukovarsku u svibnju ove godine. Sve tri izvedbe humanitarnog su karaktera: prihod je namijenjen projektu Asistent u nastavi. Zahvaljujemo gospodinu Gotalu na besplatnu ustupanju kinodvorane.

Predstava se u četvrtak izvodi u kinodvorani u Borovu naselju. Početak je u 11.00 sati. U petak predstava igra u 10.00 i u 14.00 sati u Hrvatskom domu Vukovar.

Organiziran je posjet škola, ali još ima slobodnih ulaznica za građanstvo, najviše za predstavu u petak u 14.00 sati. Informacije na telefon 450-679 ili mobitel 098/9140-414.

Lada Martinac Kralj
TAJNA KRPEN KRALJA
po motivima narodnih priča iz zbirke Zlatni prag

Redatelj Lawrence Kiiru
Kreator maski,kostimograf i scenograf Boris Sekulić
Autor glazbe Ivica Duspara
Scenski pokret Žak Valenta
Oblikovanje rasvjete Igor Elek
Asistent redatelja Aleksandra Colnarić
Autor stihova Ivica Lučić

Osobe:
Ivica Lučić Pripovjedač (Ivičin otac)
Areta Ćurković Pripovjedačica (Ivičina majka, kuma pogana joj duša)
Mladen Vujčić Ivica - mladić koji traži kćer Krpen kralja
Đorđe Dukić Mačak – Ivičin pratilac

Životinje na putu:
Aleksandra Colnarić krava
Snježana Ivković šaran , patka - koja sazna da je kćer Krpen kralja imenom Milka
Tihomir Grljušić Krpen Kralj

"Tajna Krpen kralja nastala je na motivima narodnih pripovjedaka koje je sakupljao i obrađivao Balint Vujkov, a došle su nam njegovim etnografskim i umjetničkim posredovanjem od Hrvata iz Mađarske, te iz onih davnih vremena u kojima je pripovijedanje imalo bezbroj uloga: od čuvanja jezika do čuvanja običaja, vjerovanja i kulture općenito.

Kao autora me Balintova riznica potakla na pisanje teksta koji s jedna strane zadržava osnovna obilježja narodne priče kao vrste (proročanske riječi, putovanje sa savladavanjem prepreka), a s druge senzibilitetu današnje djece nudi čvrst fabulativni konstrukt (djeca su na njega naučena upijanjem filmskog medija) koji je natopljen etničkim karakteristikama slavonskog kraja.

Tajna Krpen kralja igra se i sa samom prirodom kazališta i pripovijedanja. Dva naratora – muški i ženski – pričaju priču o Krpen kralju, ali su i njezini sudionici. Tako oni, koji ustvari znaju sve, na trenutke izgube identitet i postanu lica koja sudjeluju u kazališnom činu, a lica koja su dio kazališnog čina „bore" se za svoju priču komentirajući pripovjedače kao nužno zlo. U ovom nadmetanju komika i igra nalaze svoje izvore, a uvjetnosti se zbrajaju ne opterećujući buduću predstavu kompliciranim prostornim rješenjima nego nude mašti svu moguću nadogradnju.

Krpen kralj nudi i mogućnost igre s lutkom i glumcem, pa i s trećom vrstom odnosa koji bismo mogli nazvati postupkom demarionetizacije. Naposljetku, ne mislim da Tajna Krpen kralja na nivou teksta ima strogo dobno ograničenje za dječju publiku. Uostalom zar nije tako i sa pričama? Volimo ih slušati svi, posebno kad su dobro ispričane!" (Lada Martinac Kralj)

Izvor fotografije: http://www.djecje-kazaliste.hr/component/option,com_zoom/Itemid,27/catid,80/PageNo,1/

{gallery}vijesti/2011-09-27/01{/gallery}