Escaperoom metoda sve je popularnija u obrazovanju. Metoda koristi princip escaperoom igre u kojoj se učenici suočavaju s pomno osmišljenim tematskim izazovima koji se međusobno nadovezuju a svaki prethodno riješeni izazov pruža smjernice i informacije potrebne za rješavanje izazova koji slijedi. Uspješnim rješavanjem izazova, učenici dolaze do „ključa“ potrebnog za izlazak iz sobe. Interaktivnost i zabavan karakter ovako osmišljenih tematskih izazova, učenicima je zanimljiv i privlačan, posebice ukoliko ih rješavaju u timovima. Pri tome ne samo što razvijaju komunikacijske vještine i vještine rada u timu, već primjenjuju kritičko razmišljanje nužno za cjeloviti proces rješavanja problema, počevši od utvrđivanja određena problema, načina i postupaka rješavanja pa sve do pronalaska njegova rješenja.

S obzirom na brojne prednosti ove metode i igre, učenici i nastavnici vukovarske gimnazije osmislili su i organizirali javno događanje namijenjeno učenicima osnovnih škola na području grada Vukovara, pod nazivom „STEAM escaperoom night“. Oblikovali su escaperoom u odjelu za mlade „Spajalica“ u Gradskoj knjižnici Vukovar pripremivši četiri radilišta i seriju od četiri zagonetke i izazova. Tema izazova bio je periodni sustav elemenata a svakom radilištu dodijeljen je naziv u skladu sa osmišljenim izazovom. Učenici su izazove rješavali u timovima sačinjenim od učenika iz različitih osnovnih škola dok su za svaki izazov bili zaduženi učenici vukovarske gimnazije: Matej Maljak, Lara Šijanović, Asja Štalmajer, Sara Lončarić i Vedrana Bosanac, koji su zajedno sa svojim nastavnicima Antonijom Milić, Sanjom Pavlović Šijanović i Davorom Šijanovićem, izazov moderirali i pružali sve potrebne informacije kako bi ih osnovnoškolci što uspješnije savladavali.

Na radilištu „Kodirani elementi u prirodi“ učenici su trebali dešifrirati kodove ispisane na glagoljici kako bi dobivši oznake kodiranih elementa krenuli u potragu za elementima u okolišu. Tom su prilikom kutijicama u kojima su se nalazile stvari iz neposredne stvarnosti poput školjke, olovke, procesora, led diode, filma za analogni foto aparat i slično, trebali pridružiti odgovarajući element periodnog sustava. Na radilištu „Kristalna glagoljica i kemijski elementi“ učenici su u osmosmjerci trebali pronaći pet pojmova i na temelju dobivenih pojmova zaključiti o kojem se kemijskom elementu radi te potom prikazati kemijsku formulu zadanog kemijskog elementa koristeći kristale glagoljice i digitalni interaktivni periodni sustav elemenata na glagoljici. Na radilištu „Puzzle izazov: Traganje za elementima“ učenici su trebali složiti dijelove fotografije (puzzle) i proučiti izdvojene zanimljivosti, kako bi otkrili o kojem se kemijskom elementu radi te ga prikazati simbolom na glagoljici uz pomoć kristala. Na posljednjem radilištu „Magnetna periodna tablica elemenata: Razvrstavanje“ učenici su trebali prepoznati kemijske elemente zapisane na glagoljici i na magnetnoj ih ploči razvrstati u metale, nemetale i polumetale. Za svako je radilište dogovoreno vrijeme rješavanja izazova te je osigurana digitalna igra "Periodni sustav – spoji parove" kako bi na edukativan način iskoristili vrijeme ukoliko izazov riješe prije dogovorenog roka. Nakon isteka vremena predviđenog za rješavanje izazova, učenici su dobili odgovarajući broj, ovisno o tome koliko su bili uspješni u rješavanju izazova. Na taj su način, prikupili četiri broja, čija je kombinacija otvarala kutiju s pripremljenim nagradama. Iako nisu svi uspjeli otvoriti kutiju, za sve učenike osigurani su certifikati i prigodne nagrade. Tako je skupina koja je uspjela otvoriti kutiju, nagrađena 3D modelom vukovarskog vodotornja i privjeskom za ključeve na kojem je glagoljicom ispisano Vukovar. Nagradu u vidu vodotornja i privjeska za ključeve, za osnovnoškolce su pripremili učenici vukovarske gimnazije koji su za IoT model vukovarskog vodotornja nagrađeni brojnim nagradama, dok su ostali učenici nagrađeni časopisima „National Geographic“ i „Meridijani“ koje je za učenike osigurala Gradska knjižnica Vukovar.

Provedene su aktivnosti primjeri interdisciplinarnog neformalnog obrazovanja u kojima se kemija povezuje s matematikom, hrvatskim jezikom i informatikom a sve u kontekstu rješavanja problema kroz igru. Kroz ove su aktivnosti, učenici imali priliku suočiti se sa izazovima koji su od njih zahtijevali okretanje ka različitim disciplinama (predmetima) kako bi riješili zagonetke, dok su istovremeno stjecali nova znanja i razvijali višestruke vještine.

Iako escaperoom aktivnosti zahtijevaju dobru pripremu i detaljno planiranje te odgovarajuću opremu i prostor, imaju značajan utjecaj na učenje i motivaciju učenika a primjena escaperoom metode u radu sa učenicima donosi brojne dobrobiti. Aktivnim uključivanjem u rješavanje izazova, učenicima se omogućuje da poboljšaju svoje razumijevanje sadržaja, posebice ukoliko se radi o složenim temama, što uvelike doprinosi produktivnijem učenju. Metoda je interaktivna i zabavna, a uz to što omogućuje timski rad učenika, potiče i preuzimanje odgovornosti za rad i rezultate, što je važno za njihov kontinuirani razvoj i uspjeh u budućnosti. Ova se metoda može prilagoditi potrebama različitih dobnih skupina kao i ciljevima različitih predmetnih područja, pri čemu nastavnici mogu kreirati vlastite escaperoom aktivnosti ili koristiti gotove dostupne na internetu. Pozitivne povratne informacije učenika nakon provedenog događanja i interes za novim escaperoom događanjem, ukazuje na važnost neformalnog obrazovanja kao i na priliku koju treba iskoristiti i omogućiti djeci i mladima razvoj znanja i vještina i izvan formalne školske strukture.