Rad Gradske knjižnice Vukovar orgainiziran je kroz slijedeće odjele:

Dječji odjel
Odjel za odrasle korisnike
Studijski odjel

Namijenjen je djeci predškolskog i osnovnoškolskog uzrasta, roditeljima, onima koji rade s djecom, ali i svima koji vole zaviriti u čarobni svijet mašte i razigranog stvaralaštva.

Odjel je podijeljen u tri dijela:

U kutku za najmlađe nalaze se slikovnice i knjige za djecu nižih razreda osnovne škole: lektirni naslovi, pustolovni, zabavni romani i dr.

U kutku za mlade mogu se prelistati njima primjereni časopisi (Modra lasta, Smib, Radost, National Geographic Junior, Drvo znanja i dr.), napraviti plakat ili napisati domaća zadaća i sl. I tu su neizostavni lektirni naslovi, ali i veliki broj zabavno-edukativnog štiva. Euro-Internet kiosk omogućuje našim mladim korisnicima brzo pretraživanje interneta.

Igraonica je namijenjena djeci predškolskog i osnovnoškolskog uzrasta. Utorkom i četvrtkom od 16:30 do 18:30 sati igraonica postaje mala kreativna radionica u kojoj se djeca mogu igrati, zabavljati, družiti i stjecati nova znanja. Svi su programi u okviru igraonice besplatni.

Osim knjižne, na Dječjem se odjelu nalazi i neknjižna građa: audiokasete, audioCD-i, DVD-i, CD-romovi i igračke. Na Odjelu su postavljena i dva računala namijenjena pisanju referata, pretraživanju interneta i sl. Na raspolaganju je i referentna građa: enciklopedije, rječnici, gramatike, leksikoni, atlasi i ostala stručna literatura. Pomoć pri odabiru knjiga, pronalaženju izvora znanja, osmišljavanju literarnih i likovnih aktivnosti rado će pružiti knjižničari Dječjeg odjela.

Na Odjelu za odrasle korisnike možete posuditi raznovrsnu knjižnu građu namijenjenu ne samo onima koji čitaju iz potrebe već i onima koji čitaju iz zadovoljstva i razonode:

Studijski odjel različitim oblicima djelovanja pruža usluge ponajprije srednjoškolcima, studentima, znanstvenicima, ali i ostalim korisnicima svih dobnih i obrazovnih skupina. Ovdje je smještena rijetka i skupa građa (rječnici, enciklopedije, bibliografije, atlasi i druga referentna građa) koja u sebi obuhvaća općeznanstveni fond iz svih područja ljudskog znanja i stvaralaštva. Knjižni se fond Studijskoga odjela u pravilu ne posuđuje izvan Knjižnice, izuzev vikenda (od petka – 18:00 sati do ponedjeljka – 10:00 sati). Posudba vikendom izuzima referentnu građu (rječnike, enciklopedije, atlase, gramatike, leksikone i sl.).

Korisnicima Studijskog odjela na raspolaganju je:

Turistička zajednica utemeljena je u skladu sa zakonskim aktima Republike Hrvatske (Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, NN 30/94, Zakona o boravišnoj pristojbi, NN 35/95 i Zakona o članarinama u turističkim zajednicama, NN 35/95) te internih akata: Statut Turističke zajednice grada Vukovara (od 22. srpnja 1998.g.) i Poslovnik Skupštine Turističke zajednice grada Vukovara (od 22.srpnja 1998.g.).

Turistička zajednica grada Vukovara djeluje samostalno ali u koordinaciji Turističke zajednice Vukovarsko-srijemske županije odnosno Hrvatske turističke zajednice. Osnovna zadaća Turističke zajednice grada Vukovara je unapređenje uvjeta boravka turista, promocija turističkog mjesta i proizvoda područja Zajednice i razvijanje svijesti o potrebi važnosti gospodarskih i drugih učinaka u turizmu, a posebno važnost očuvanja i unapređenja svih elemenata vezanih za zaštitu okoliša. Na temelju osnovne zadaće Turistička zajednica u suradnji sa Gradom, gospodarskim subjektima, kulturnim ustanovama i udrugama donosi godišnji Plan aktivnosti događanja (manifestacija) i drugih promidžbenih aktivnosti. Turističko vijeće Turističke zajednice grada Vukovara u skladu sa Statutom Turističke zajednice vrši funkciju kreiranja i nadzora rada Turističkog ureda Turističke zajednice grada Vukovara.

Uposleni djelatnici Turističkog ureda :

U gradu Vukovaru u prošlosti pa do 1991. godine uvijek su većinsko stanovništvo bili Hrvati.

Nacionalna struktura stanovništva Vukovara 1910.-2001. godine:

U kretanju nacionalnog sastava stanovništva grada Vukovara u 20. stoljeću vidi se da su Hrvati kontinuirano imali gotovo polovicu u vukovarskom stanovništvu. Najveće promjene dogodile su se u gotovo potpunom nestajanju Nijemaca i povećanju broja srpskog stanovništva. U rubrici ”ostali” 1990. godine najveći postotak imaju tzv. ”Jugoslaveni” 9,S%, slijede Rusini sa 2,7% itd.

Naseljavanje Hrvata u Podunavlju na današnjem vukovarskom području uslijedilo je krajem 6. i početkom 7. stoljeća, kada su Hrvati došli i na ostala hrvatska područja. Trinaest stoljetna naseljenost Hrvata dozvoljava da o njima govorimo kao o starosjediocima na ovom području. Za vrijeme hrvatskih narodnih vladara u 10. i 11. stoljeću već su svi hrvatski krajevi od Drave i Dunava na sjeveru do Jadranskog mora na jugu ujedinjeni u jedinstvenoj hrvatskoj kraljevini. Hrvatsko stanovništvo na vukovarskom području pretrpjelo je najveće gubitke za vrijeme turske vladavine (1526.-1687. godine), ali se uspjelo održati.

Prvo naseljavanje stanovnika pravoslavne vjere na vukovarskom području uslijedilo je u 16. stoljeću. Pravoslavni Vlasi, kao pomoćne turske čete (martolozi) naseljavaju se u manjim skupinama. Poslije oslobođenja od turske vlasti krajem 17. i početkom 18. stoljeća nekoliko stotina srpskih porodica naseljava se u opustjelim selima i nešto u Vukovaru. Tada je nastala srpska enklava od desetak sela na vukovarskom području i održala se kao relativno zatvorena cjelina. U novijem razdoblju smišljeno naseljavanje Srba u Vukovar uslijedilo je za vrijeme postojanja jugoslavenskih država dijeljenjem obradivih površina i zapošljavanjem. Najveći priljev Srba u Vukovaru uslijedio je poslije 1945. godine i odlaska Nijemaca.

Austrijski carevi poticali su naseljavanje novih stanovnika na opustjela područja poslije turske vladavine, da bi dobili radnu snagu. Već početkom 18. stoljeća u Novom Vukovaru naselili su se njemački obrtnici. Tijekom 18. i 19. stoljeća naseljava se znatniji broj Nijemaca na vukovarskom području. Mnogi koji su se ranije naselili u Bačkoj sada prelaze Dunav, jer se oko Vukovara mogla dobiti jeftina zemlja. Tako u nekim selima kao npr. Sotinu Nijemci čine polovicu stanovništva. Tijekom i krajem II. svjetskog rata 1944/45. godine i Nijemci teško stradavaju i u Vukovaru ih ostaje neznatan broj.