Demografi već godinama, a u posljednje vrijeme sve češće i dramatičnije, upozoravaju na katastrofalnu demografsku sliku Hrvatske koja se doslovno svela na – izumiranje i iseljavanje.

Prema udjelu starijih od 65 i više godina u ukupnom stanovništvu nalazimo se među deset demografski najstarijih zemalja u svijetu. Štoviše, spadamo u grupu od svega pet zemalja u EU koje bilježe istovremeno i prirodni pad i negativni saldo migracija. Posljednji pozitivan prirast stanovništva u Hrvatskoj je zabilježen 1997. godine. O brzini negativnih trendova najbolje svjedoče podaci po kojima je u 2014. godini broj umrlih bio za 13.000 veći od broja rođene djece, a u 2015. ta se brojka penje na 16.702. U istoj godini, Hrvatsku je napustilo 17.945 osoba više nego što se doselilo.

Posebno je katastrofalna situacija u Slavoniji, pa je tako samo u Vukovarsko-srijemskoj županiji lani u škole upisano čak 889 djece manje nego 2014. godine.

I dok demografi uzaludno upozoravaju kako je bez cjelovite strategije na nacionalnoj razini nemoguće preokrenuti trendove i spasiti zemlju od izumiranja, te kako predizborna obećanja o 1000 eura po novorođenom djetetu (koje još uvijek nije ispunjeno) nisu od nikakve pomoći, nas je zanimalo kako se protiv negativnih demografskih trendova bore gradovi.

Analitičari gradonačelnik.hr-a proanalizirali su podatke Ministarstva financija o izvršenju gradskih proračuna za 2014. godinu kako bi vidjeli tko i koliko izdvaja za obitelj i djecu.

S obzirom na katastrofičnu situaciju u Slavoniji, a pogotovo Vukovaru, nije iznenadio podatak da upravo ovaj grad izdvaja uvjerljivo najviše proračunskog novca za obitelj.

U 2014. godini, u kojoj je na prijevremenim izborima na čelo grada došao Ivan Penava, za obitelj i djecu izdvojeno je čak 6,5 milijuna kuna ili 6,85 posto proračuna. Za usporedbu, osim drugoplasiranog Kastva koji je za ovu namjenu izdvojio 6,65 posto proračuna, ostali gradovi kreću se ispod pet posto proračuna naniže.

Grad Vukovar u 2014. je tako, sa 6,5 milijuna kuna financirao prehranu djece u školama, subvencioniranje cijene vrtića, asistente u nastavi i logopede, prijevoz učenika i studenata, studentske stipendije, nabavu besplatnih udžbenika za osnovnoškolce te naknade za novorođenčad. Upravo na ovoj stavci vidi se i ozbiljnost demografske situacije u Gradu. Za naknade je, naime, planirano 400 tisuća kuna, a utrošeno je gotovo upola manje – 262 tisuće kuna.

Osim toga, Grad je, kao i svake godine, financirao besplatno ljetovanje za 257 vukovarske djece u Velom Lošinju i Korčuli.

Iz gradske uprave pojašnjavaju kako je politika i prioritet u upravljanju gradom osiguranje radnih mjesta, osobite za mlade osobe te zaustavljanje trenda iseljavanja.

Grad Vukovar priznaje prava iz sustava socijalne skrbi na koje je obvezan temeljem Zakona, ali priznaje prava i naknade na koja nije obvezan, a koja su propisana Odlukom o socijalnoj skrbi i Proračunom Grada Vukovara. Važno je naglasiti da Grad Vukovar pridaje posebnu pažnju djeci, učenicima, studentima, starijim osobama, osobama nesposobnim za rad, osobama s invaliditetom, kao i osobama u stanju posebne socijalne i druge ugroženosti u nastojanju da im omogući kvalitetniji život kroz naknade koje se utvrđuju svake godine Proračunom Grada Vukovara, ističu iz gradske uprave i zaključuju kako se socijalna osjetljivost Grada Vukovara najbolje vidi kroz izdvajanja za socijalni program za koji je u 2015. izdvojeno 7,59 milijuna kuna, a u ovoj godini planira se čak 10,33 milijuna kuna.

Nakon Vukovara i Kastva, po izdvajanjima za obitelj i djecu u 2014. godini istaknuli su se Bakar, Nova Gradiška, Knin, Ilok, Đurđevac, Vrbovsko, Županja i Vis.

Izvor: Gradonačelnik.hr